Za visokog predstavnika Christiana Schmidta "pitanje državne imovine je tehničko pitanje".
Za eksperte i probosanski orijentirane političare pitanje državne imovine je pitanje opstanka države Bosne i Hercegovine. "Raspodjela imovine" kako je to definirano u opisu posla tajne OHR-ove ekspertne grupe, ali i komunikeu PIC-a, za brojne analitičare i dobre poznavatelje ovog iznimno osjetljivog pitanja, vodi samo ka jednom - podjeli države i to po kiparskom modelu.
- Schmidt banalizira pitanje državne imovine, nazivajući ga tehničkim. Da li to znači onda da je za njega podjela države Bosne i Hercegovine tehničko pitanje? Da li to znači i da je genocid, ratni zločini, etničko čišćenje s ciljem uništenja Bošnjaka i stvaranje etnički čistih teritorija, koje sada raspodjelom državne imovine trebaju biti definitivno zacimentirana po etnonacionalnom principu, tehničko pitanje? - kaže za Faktor RAmiz Salkić, zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS-a.
Schmidt je jučer, podsjetimo, na pressu poručio "da se mora usvojiti državni zakon kojim će se to regulisati fer pristupom, da niko ne bude isključen. Istakao je i da je "pomalo iznenađen da se pitanje državne imovine povezuje sa nekim drugim temama".
- Govorim o imovini koja se može nalaziti bilo gdje, kao što je recimo portska dvorana koja je nekada pripadala Jugoslaviji i trebalo bi da bude jasno kome sada pripada - rekao je on, dodajući da je zadatak OHR-ove ekspertne grupe za državnu imovinu da utvrde prijedlog rješenja koje će razmatrati domaće vlasti.
Salkić poručuje Schmidtu da pitanje državne imovine nije i ne može se tretirati kao tehničko pitanje.
- Ono se danas posmatra u kontekstu jačanja kapaciteta i prava na seperatističku politiku koju provode vlasti entiteta RS. Ukoliko državna imovina bude podijeljena i dodjeljena entitetima u vlasništvo, bez prethodnog usvajanja državnog zakona i knjiženja na državu, bit će to vjetar u leđa seperatistima i ispunjavanje želja Miloradu Dodiku. Bit će to argument u budućnosti mnogima da nastave zalaganje za podjelu Bosne i Hercegovine pod izgovorom da je ona u Dejtonu sastavljena od entiteta pozivajući se na vlasništvo entiteta nad državnom imovinom - ističe Salki
Potcrtava da bi takav postupak bio bi u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
- Javnost je sa razlogom zabrinuta i sumnjičava spram budućih postupaka visokog prestavnika vezano za državnu imovinu zbog ranijih odluka visokog predstavnika o suspenzij prava potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog da odlučuje u ime onih koji su ga birali. Percepcija javnosti je da je njegova namjera slabljenje kapaciteta države Bosne i Hercegovine i jačanje kapaciteta dva etnonacionalna bloka kako bi u budućnosti u potpunosti kontrolisali političke procese i Bošnjake u Bosni i Hercegovini - zaključuje Salkić.
Faktor