https://www.youtube.com/watch?v=X5VrpQ9WYsU

U Multimedijalnom centru Kovači u Sarajevu večeras je upriličena promocija knjiga „Genocidna namjera Bratunac 1992.“ I i II, autora mr. Ramiza Salkića.

Na promociji su, pored autora, govorili prof. dr. Adnan Velagić, Avdo Huseinović, dr. sc. Muamer Džananović i Mehmed Pargan.

Riječ je o knjigama koje su dio šireg projekta prikaza i dokumentovanja genocidne namjere nad Bošnjacima Bratunca 1992. godine, a koje obrađuju dešavanja iz perioda agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u naseljima Hranča, Repovac i Borkovac i naselju Glogova.

Za ova dva izdanja knjige “Genocidna namjera Bratunac 1992.” govorilo je više od 50 sagovornika koji su preživjeli torture i zločine.

Prema dostupnim podacima u naselju Glogova je u periodu 1992- 1995. godina ubijeno ukupno 388 stanovnika, od toga 26 djece i 20 žena.
U naseljima Hranča, Repovac i Borkovac ubijena su 92 stanovnika, među kojima 12 djece i 9 žena.

U Hranči se desilo i prvo ubistvo na području opštine Bratunac na početku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kada je ubijena djevojčica od pet godina. U Glogovoj je izvršeno prvo masovno strijeljanje u našoj domovini, 9. maja 1992. godine, kada je pored mjesne džamije ubijeno više od 60 osoba.

U svom obraćanju prisutnima autor knjige Ramiz Salkić je istakao da preživjeli nemaju pravo da šute o zločinima koji su počinjeni nad našim narodom.

“Zločini koji su počinjeni nad Bošnjacima tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nas preživjele obavezuju da o njima govorimo, iste dokumentujemo i ostavljamo kao opomenu budućim generacijama.

Naša šutnja značila bi izdaju onih koji su zlostavljani, mučeni, silovani i ubijani samo zato što su željeli slobodu, što su bili Bošnjaci muslimani i što su voljeli svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Mi nemamo pravo da šutimo o zločinima koji su počinjeni nad našim narodom.

Mi smo preživjeli da bi svjedočili i dokumentovali istinu o realizaciji genocidne namjere nad Bošnjacima muslimanima potkraj 20. vijeka u srcu Evrope, pred očima čitavog svijeta koji je reagirao tek kada je shvatio da ćemo mi kao narod preživjeti.

Serijal knjiga “Genocidna namjera Bratunac 1992. godine” ima za cilj da prikaže zločine nad Bošnjacima Bratunca kroz riječi onih koji su preživjeli te zločine.

Činjenica da živimo u vremenu gdje se zločinci veličaju, zločini i genocid negiraju, gdje je katarza izostala, dodatno nas obavezuje na razvijanje i jačanje kulture sjećanja kao opomene da nam se zločin ne bi ponovio.”

Promociju su organizovali JU Fond Memorijala KS, Udruženje “Žena Podrinja” sa partnerskim organizacijama iz Bratunca, Udruženje porodica i prijatelja nestalih Bošnjaka “Naše sjećanje” Bratunac i Bošnjačko udruženje preživjelih logoraša Bratunac.

U bratunačkom naselju Pirići danas je, 16. maja 2023. godine, u okviru višednevne manifestacije „Dani sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“, obilježena 31. godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom iz ovog i susjednih mjesta.

Prisutni su najprije prisustvovali prigodnom vjerskom programu. 

Potom su na spomen – obilježju u ovom mjestu položili cvijeće i odali počast nedužno ubijenim stanovnicima ovog i susjednih mjesta.

Na današnji dan, 16. maja 1992. godine, ubijene su prve bošnjačke žrtve u naselju Pirići. U periodu agresije na našu domovinu ubijena su 194 stanovnika ovog i susjednih mjesta čija se imena nalaze ispisana na spomen-pločama u ovom mjestu.

Obilježavanju godišnjice u ovom naselju prisustvovao je i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini Rs-a. 

U bratunačkim naseljima Joševa, Jagodnja, Žanjevo-Abdulići i Tegare u okviru  „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“, danas je, 15. maja 2023. godine, , obilježena 31. godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom u ovim mjestima.

Preživjeli Bratunčani, najprije su posjetili  naselja Joševa i Jagodnja, gdje su na spomen – obilježjima položili cvijeće i proučili Fatihu nedužno ubijenim Bošnjacima. Na području ova dva naselja, prema dostupnim podacima, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je 159 stanovnika (30,7 %).  Ubijeno je 28 djece,  a najmlađe je imalo samo godinu dana.

Potom, preživjeli su na spomen-obilježju u Žanjevu/Abdulićima, na kome su uklesana imena 83 žrtve srpskih zločina, položili cvijeće i odali počast ubijenim civilima  ovog mjesta. U lokalnoj džamiji upriličen je i prigodan vjerski program. Na današnji dan 1992. godine agresorske snage, potpomognute lokalnim Srbima su zauzele ovo naselje, te protjerale sve Bošnjake.

Tokom dana preživjeli Bratunčani su posjetili i naselje Tegare, gdje su kod spomen-obilježja uz polaganje cvijeća i učenjem Fatihe odali počast ubijenim stanovnicima ovog mjesta.

Obilježavanju godišnjica u ovim naseljima i otvaranju spomen-obilježja prisustvovao je i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini Rs-a.

Poštovani prijatelji i pratioci,

danas, 12. maja 2023. godine, na Šehidskom mezarju Veljaci u Bratuncu biće ukopano 6 posmrtnih ostataka ubijenih bošnjačkih civila u  Bratuncu 1992. godine tokom progona Bošnjaka i realizacije strateških ciljeva Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini o stvaranju etnički čistog srpskog pravoslavnog prostoru uz lijevu obalu rijeke Drine.

Danas će na  mezarju Veljaci biti ukopana Amira Paraganlija koja je ubijena u 7. godini života, njena majka Safija koja je ubijena u 31. godini života i njena nena Rukija koja je ubijena u 67. godini života.

Ovaj zločin je samo jedan od primjera realizacije genocidne namjere nad Bošnjacima Bratunca tokom agresije na naše domove, naša naselja, naš grad i našu domovinu, a koji je, nažalost, ostao još uvijek bez kazne za počinioce.

 Na Šehidskom mezarju Veljaci u Bratuncu do sada je ukopano 310 ubijenih Bošnjaka Bratunca 1992. godine od toga 30 djece i 47 žena. Najmlađa ukopana žrtva je Suljić Emir, beba stara 2 dana, a najstarija ukopana žrtva je Suljagić Zahida koja  je u trenutku ubistva imala 110 godina.

Prema dostupnim podacima približno isti broj ukopano je na privatnim mezarjima i drugim lokacijama po želji porodica. Procjene su da se još uvijek traga za više od 150 ubijenih Bošnjaka Bratunca 1992. godine, koji su zakopani u skrivene masovne grobnice o kojima šute naše komšije, oni koji znaju gdje se grobnice nalaze.

Na području Bratunca 1992. godine srpske civilne, policijske i vojne vlasti formirale su više od 10 logora za mučenje, silovanje i ubistva Bošnjaka Bratunca. Za formiranje ovih logora, te zvjerska postupanja, silovanja i ubistva Bošnjaka u njima još niko nije odgovarao.

Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine prema dostupnim podacima ubijeno je 201 bošnjačko dijete sa područja opštine Bratunac, 38 djevojčica i 163 dječaka, dok su prema dostupnim podacima tokom agresije ubijene 232 žene Bošnjakinje sa područja opštine Bratunac.

Danas se ovi zločini negiraju, zločinci slave i slobodno kreću, a porodice ubijenih i njihovi potomci diskriminiraju u ovom entitetu što u nauci  predstavlja završnu fazu genocida.

Društvo u kojem živimo u ovom entitetu, a koje štiti, veliča i smatra svojim herojima ubice i zločince ne nudi perspektivu i  sigurnost, u njemu se ne možemo nadati svijetloj budućnosti za sebe i svoju djecu.

Rješenje za sve nas je u promjeni kursa društva u kojem živimo, osudi i kažnjavanju zločinaca i ubica, priznanju donesenih sudskih presuda, suočavanju sa prošlošću i hod putem katarze koja nas sve može spasiti u budućnosti od nekih novih zločinaca i ubica.

Preživjeli bratunački Bošnjaci danas su, 11. maja 2023. godine, u okviru „Dana sjećanja na žrtve genocida u Bratuncu“, nizom događaja obilježili 31. godišnjicu progona bošnjačkih civila iz ovog podrinjskog grada.

Preživjeli Bratunčani, predstavnici Islamske zajednice, članovi udruženja i preživjeli logoraši  najprije su posjetili gradski stadion, koji je u maju 1992. godine služio kao logor. Sa ovog mjesta, muškarci su odvođeni u logore u OŠ Vuk Karadžić u centru grada, hangar srednjoškolskog centra, staru zgradu Građevinske škole, a žene i djeca, nakon što im je oduzeta sva imovina, protjerani su u Kladanj.

Preživjeli su potom posjetili nekadašnji logor u sali OŠ Vuk Karadžić, kroz koji je prošlo nekoliko stotina Bošnjaka od kojih su mnogi mučeni, premlaćivani i ubijani. Ukupno 400 logoraša je razmijenjeno u Visokom, nakon boravka na Palama.

Upriličena je posjeta i spomen-obilježju u naselju Repače, gdje je položeno cvijeće i odata počast šehidima ovog mjesta.

Potom, preživjeli su sa Ljubovijskog mosta u rijeku Drinu spustili ruže za nedužno ubijene. Upravo na ovom mjestu su još u aprilu 1992. godine počinjena prva ubistva Bošnjaka iz Bratunca.

Stotinjak metara dalje, preživjeli su posjetili i masovnu grobnicu Redžići u kojoj su pronađene 23 žrtve, koje su bile zakopane u vrećama sa oznakama JNA.

Današnjim aktivnostima u Bratuncu je prisustvovao i Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini Rs-a, koji je istakao da je u Bratuncu postojala jasna genocidna namjera da se Bošnjaci muslimani trajno uklone sa ovog prostora, a da se njihova imovina uništi.

- Potpuno je jasno da je ovdje u ovom gradu, ovoj opštini, postojala genocidna namjera da se Bošnjaci muslimani trajno uklone sa ovog prostora, da se njihova imovina uništi. Uništeni su vjerski objekti, kulturna i svaka druga dobra Bošnjaka na ovom prostoru.

Nažalost, oni koji su organizirali zločine i sprovodili ih šetaju se slobodno ovim gradom i ovom zemljom.

Mi smo se vratili na svoja spaljena ognjišta i u svoj grad, da živimo u miru sa onima koji nisu činili zločine. Međutim, mi danas nemamo unutrašnji mir, jer srećemo one koji su činili zločine nad našim roditeljima, braćom, sestrama, komšijama, rodbinom i prijateljima.

Nadamo se da će jednom konačno pravda doći za žrtve, a kazna za počinioce. Ukoliko se to ne desi, bojim se da teško može doći do obnavljanja zajedničkog života na ovim prostorima, jer oni koji su činili zločine će ostati u uvjerenju da se to isplati, a oni koji su žrtve, ostat će u uvjerenju da počinioci neće biti kažnjeni, što je porazno za istinu i pravdu

Ono što tražimo od nadležnih institucija je da procesuiraju i kazne počinioce teških zločina nad nedužnim civilnim stanovništvom, starcima, ženama, djecom... To je najmanje što mogu učiniti za žrtve, ali i preživjele. Ubice i zločinci koji se kreću slobodno prijetnja su miru i preživjelim žrtvama u ovom gradu - rekao je Salkić.

Od 17. aprila 1992. godine, kada je od strane predstavnika Srba nasilno preuzeta vlast u Bratuncu, pa do kraja maja iste godine, skoro svi Bošnjaci Bratunca su protjerani. Više stotina bošnjačkih civila je ubijeno, njihova imovina opljačkana i spaljena od strane tzv. srpske teritorijalne odbrane, JNA i drugih paravojnih formacija iz Srbije.